VALENTINOVO U ZNAKU KEMIJE, SRCA I, NARAVNO, LJUBAVI

Povodom obilježavanja Valentinova učenici s dodatne nastave kemije istražili su narodne običaje vezane uz zaljubljenost i ljubav, ali i može li se umrijeti od slomljenoga srca. 

Uživajte u njihovim tekstovima, a Uredništvo časopisa koristi ovu priliku da svim čitateljima čestita Dan zaljubljenih, imendan svima koji slave (a posebno našim učenicama koje nose ime Valentina i našoj najboljoj kuharici), a profesorici Karmen, uz zahvalu na angažmanu oko ovoga priloga Cvjetnom listu, želimo i sretan rođendan!

VOLIMO LI SRCEM?

Mnogi misle da se zaljubljujemo i volimo srcem, ali je li to zapravo tako?

Zapravo nije. Za početak, kako bismo se zaljubili, moramo primijetiti tu osobu, njezin govor tijela, brzinu glasa te ono što govore, a u tome nam pomažu naša osjetila koja mozak registrira te pamti.

Treba znati da postoji više vrsta ljubavi: obiteljska, prijateljska, ljubav prema čovječanstvu, ljubav prema osobi s kojom bi proveo cijeli život… Također, različite vrste ljubavi u mozgu ne izgledaju isto jer se iz različitih živčanih stanica izlučuje ista kemikalija u mozgu. Nevjerojatno je da, kad smo zaljubljeni, otpušta se 60-85 tisuća molekula oksitocina, dok se kod neke druge vrste ljubavi ispušta samo 7-10 tisuća molekula istog hormona.

A sada, što je to oksitocin? Poznat i kao hormon ljubavi koji izlučuje hipofiza, oksitocin otpušta dio mozga zvan hipotalamus te ima veliku ulogu u razvijanju bliskosti, povezivanju te stvaranju veza, tj. spona među dvama bićima. Ispušta se tijekom poroda, dojenja, ugode te razmjenjivanja nježnosti poput zagrljaja. Osim toga, zanimljivo je da se stvara u živčanim stanicama, a ne u stanicama žlijezda kao većina hormona.

Ljubav ima tri faze kroz koje svi prolaze zaljubljeni. Te faze pokreću različiti hormoni i kemijski spojevi. Prva faza je požuda tj. strast koju pokreću spolni hormoni testosteron (zaslužan za “lov na partnera”) i estrogen koji se nalaze kod oba spola u manjim ili većim količinama. Druga faza je privlačenje u kojoj danonoćno razmišljate o simpatiji, nemate apetita te imate manjka sna. Znanstvenici smatraju da u ovoj fazi glavnu ulogu imaju tri neurotransmitera (kemijski spojevi koji uravnotežuju signale između živčanih i drugih stanica). Adrenalin koji ubrzava rad srca i izaziva znojenje. Dopamin koji se povezuje ugodom i ovisnošću te se aktivira supstancama poput nikotina i kokaina. Te na kraju serotonin ili hormon sreće koji je jedan od najbitnijih hormona zbog kojeg možemo postati privremeno neuračunljivi, ne možemo kontrolirati svoje ponašanje i postupke. Vezanje je zadnja (treća) faza, no događa se samo ako se uđe u dugoročnu vezu. Dva hormona imaju važnu ulogu. Oksitocin ili hormon ljubavi (koji je prije spomenut) i vazopresin. Vazopresin je važan hormon u dugim vezama te se smatra da stvara i intimnu vezu. Otpušta ga stražnji dio hipofoze.

E. L. i Nika Trifunović, 8.b

SRCE – zašto crtamo srce kada je riječ o ljubavi?

   U svijetu simbola malo se toga može natjecati sa srčanim oblikom, najistaknutijim znakom ljubavi. Od starogrčkih mitova do suvremenih emotikona, srce je postalo sinonim za osjećaje ljubavi i sreće. A kako je mišićno tkivo postalo nezamjenjiva ikona romantike?

   Srce, kao glavni organ u cirkulacijskom sustavu, ne samo da pumpa krv kroz cijelo tijelu već je i središte reakcija povezanih s emocijama. Kada smo zaljubljeni ili uzbuđeni, srce brže kuca, što se povezuje s otpuštanjem hormona poput adrenalina i dopamina. Taj simbolički odnos između srca i osjećaja postao je temelj za povezivanje srca s ljubavlju.

   U mnogim kulturama i civilizacijama tijekom povijesti, srce je bilo simbol života i emocija. Stari Egipćani vjerovali su da srce predstavlja središte uma i duše, dok su Grci i Rimljani smatrali srce sjedištem emocija i ljubavi. Takva duboka simbolika srca bila je temelj za njegovo prihvaćanje kao simbola ljubavi u kasnijim vremenima.

   Tijekom stoljeća, srce se pojavljivalo u umjetnosti, književnosti i mitologiji kao simbol ljubavi, strasti i romantike. Srce je često korišteno kao metafora za duboke osjećaje i privlačnost. U likovnoj umjetnosti, srce se često prikazuje kao simbol univerzalne ljubavi i vezanosti.

   U današnjem svijetu, srce je postalo neizbježan motiv u komercijalnoj industriji, posebno tijekom praznika poput Valentinova. Marketinške kampanje koriste srce kako bi predstavili proizvode i usluge povezane s ljubavlju i romantikom, što dodatno jača njegovu asocijaciju na ljubav.

   Srce je postalo simbol ljubavi zahvaljujući spoju bioloških, povijesnih, kulturnih i umjetničkih utjecaja. Njegova univerzalna prepoznatljivost i duboka simbolika čine ga neprolaznim simbolom romantičnih osjećaja koji nas povezuju kao ljudska bića. Bez obzira na povijesni kontekst ili kulturne razlike, srce ostaje univerzalni simbol ljubavi.

Nikola Manojlović 8.a

Ljubav na sve strane

Svi smo bar jednom osjetili ljubav. Bila to ljubav prema obitelji, romantična ljubav, platonska, prema Bogu, hrani... Kako su to različite vrste ljubavi, tako ih i doživljavamo drugačije, osjećamo ih različito.

Ljubav najjače osjećamo u području prsa, kod srca, u trbuhu kada dobijemo leptiriće, a neki navode da je osjete cijelim tijelom. Kažemo da volimo srcem, no mozak je onaj koji je najzaslužniji za simptome ljubavi.

Često kada razmišljamo o voljenoj osobi ili pričamo s njome, crvenimo se, a ponekad i osjećamo laganu vrtoglavicu. Znanstveno je dokazano da zaljubljenost potiče lučenje kemikalija u mozgu koje izazivaju razne osjećaje. Ali ne događaju se ovakve eksplozije samo u glavi, već te kemikalije uzrokuju razne reakcije u cijelom našem tijelu, što može objasniti zašto nam srce ubrzano kuca. Kada vidimo osobu u koju smo zaljubljeni, tijelo nam preplavljuje adrenalin. Zbog toga se hormona krvne žile šire kako bi kisik i krv lakše putovali našim tijelom što vodi do crvenjenja. Također, zaljubljenost i osjećaj ljubavi usko su povezani s povećanom razinom neurotransmitera u mozgu koji je vrlo sličan adrenalinu. Pri tome nam srce brže kuca ili nam se znoje ruke. Utječu također i na naše mišiće trbuha ili mjehura i zato osjetimo leptiriće u trbuhu.

Istraživanjima je dokazano da i samo pogled na voljenu osobu može ublažiti bol, a oženjeni ljudi imaju manje šanse za srčani udar. Ne zbog ljubavi već radi nje – odriču se loših navika kako bi je očuvali.

Rima Janči, 8.a

SUZE LJUBAVI

ZAŠTO PLAČEMO?

Interesantno je da su ljudi u prošlosti plakali kako bi signalizirali opasnost, no bez buke u obliku jecaja. Evolucijom smo počeli signalizirati postojanje problema ili jednostavno tražiti utjehu od ljudi oko sebe.

SASTAV SUZA

Sastav suza čini voda za vlagu, ulje za podmazivanje i sprječavanje isparavanja te sluz za ravnomjerno širenje po očima, antitijela te razni proteini za otpornost na infekcije. Biokemijski sastav suza sličan je slini, a osim toga sadrži i soli i hormone.

Suze radosnice ne razlikuju se pretjerano od tužnih suza, ali ono što im je zajedničko jest to da su uzrokovane intenzivnim emocionalnim uzbuđenjem.

VRSTE SUZA

Postoje čak tri vrste suza: bazalne, refleksne te emocionalne. Bazalne suze su naše osnovne suze kojima treptanjem podmazujemo oči. Pomažu protiv infekcija te sadrže ulje, sluz, vodu i sol. Refleksne ili nadražujuće oči imaju ulogu ispiranja očiju kada reagiraju na neku tvar, poput luka, dima ili prašine. Dolaze iz žlijezda ispod obrva te se javljaju i kod povraćanja. Na kraju, treća po redu, najpoznatija vrsta suza je psihička (emocionalna) koja je izazvana intenzivnim emocionalnim uzbuđenjem koje može biti tuga, radost ili ljutnja.

Postoje dokazi koji ukazuju na to da se bazalne i refleksivne vrste suza razlikuju po kemijskom sastavu, a da psihičke mogu sadržavati više proteina od ostalih suza.

ZANIMLJIVOSTI

Plaču li žene više od muškaraca?

Da, žene plaču više od muškaraca. Jednom studijom dokazano je da žene prosječno u mjesecu plaču 2-5 puta dok muškarci plaču 0.5-1 put u mjesecu. Kod žena plakanje traje šest minuta, a kod muškaraca 2-4 minute. Na kraju, ženski plač se u 65% slučajeva pretvori u jecaj, a muški plač u samo 6% slučajeva.

Krokodilske suze. Mit ili stvarnost?

Zapravo, krokodili zaista plaču, ali ne iz tuge. Prema znanstvenicima, krokodili cijelo vrijeme plaču iako se ne zna pravi razlog njihovog plakanja, zna se njihova funkcija – da podmazuju oči, kao i kod ljudi. Također, oni imaju i treći kapak zbog kojeg je još važnije da plaču.

E.L. i Nika Trifunović, 8.b

LJUBAVNI NAPITAK

Pročitajte narodne običaje, upute, koje su ljudi slijedili kako bi naveli neku osobu da se zaljubi u njih i običaje koji su nekad označavali da se netko voli, sviđa jedan drugom.

OD STAROG VIJEKA DO DANAS 

U starom vijeku brakovi su nastajali tako što su muškarci nosili komade životinjske kože na određenim dijelovima tijela i otišli bi u susjedno selo te ukrali mladu. Žene nisu imale pravo glasa pa je ukradena žena morala ostati uz novoga supruga koji bi je sakrio ako bi ljudi iz njezina sela krenuli u potragu za njom. Mjesec su dana novi mladenci pili napitak od meda te od tu potječe naziv „medeni mjesec“. 

Srednji je vijek najromantičnije razdoblje koje je zabilježeno donošenjem cvijeća, recitiranjem pjesama i kavalirskim ponašanjem, no brakovi su se i dalje sklapali zbog financijskih razloga. No žene su mogle zaprositi muškarca što se kasnije proširilo u Europi. 

Viktorijansko doba bilo je razdoblje u kojemu se brakovi više nisu sklapali zbog zemljišta i financija nego zbog ljubavi. Muškarci su morali dati poziv dami da je otprate do kuće, a ona bi odabrala sretnika koji bi joj se udvarao pod nadzorom roditelja. Ako požele dignuti svoj odnos na višu razinu ljestvice svoje veze, pričat će nasamo na trijemu.  

U dvadesetim godinama prošlog stoljeća u Americi je počeo takozvani „dating“ i ljudima je postalo važno živjeti u trenutku. „Dating“ veza postala je masovno izlaženje na spojeve s različitim osobama nalik natjecanju. 

Takozvano „furanje“ počelo je nakon Drugog svjetskog rata kad je ljudima postalo važno osnovati obitelj.  

Današnji najčešći način za udvaranje jest da momak pozove djevojku na piće, ali im se često ne posreći. 

Prije bi se, u dalmatinskim selima, momak udvarao djevojci da bi se namjerno često susretao s njom i poklanjao joj cvijeće, a nakon nekoga vremena otišao bi do njezine kuće i dozivao je. Ona bi kasnije otvorila da ne pokaže da je uzbuđena što ga vidi. Pričali bi u njezinoj kući, a razgovor bi slušali njezini roditelji. Djevojka bi u znak ljubavi poklonila momku bijele čarape, a ako momak napusti djevojku i krene za drugom, taj se čin smatrao najvećim grijehom i njegovom sramotom. Djevojkama je bila važnija udaja nego ljubav zato što su smatrale da prava ljubav dolazi nakon vjenčanja, a kada je napusti momak, ima jako male šanse da će se udati. 

PRIJAŠNJI OBIČAJI 

Nekada prije kada bi udvarač posjetio mladu damu, otac bi zapalio svijeću, a nakon što bi svijeća izgorjela, udvarač je morao otići. Ako se ocu nije svidio udvarač, jednostavno je mogao odrezati dio svijeće da vrijeme prođe brže. 

U Norveškoj i susjednim državama običaj udvaranja povezivao se s nožem. Da, s nožem. Znači, djevojka bi u određenom trenutku dobila praznu futrolu za noževe koju bi joj otac zavezao oko struka. Udvarač koji bi osvojio njezino srce, stavio bi svoj nož u njezinu futrolu što bi značilo da je djevojka zauzeta.

U Walesu je bilo normalno da muškarci ručno izrade žlice, a u Engleskoj je poklanjanje rukavica bio znak prosidbe i ako bi žena na nedjeljnu misu nosila rukavice, znači da je pristala na prosidbu. 

Sada slijede recepti za zaljubljivanje. Prvi recept sastoji se od sjemena bijeloga luka, testisa vuka, cvjetova muške palme i bijelog tamjana. Naprave se male pilule i daju partneru sedam komada ujutro.

Drugi recept je za tradicionalni ljubavni napitak koji potječe iz Kine. Prvo se treba smrviti šaka korijandera  i umiješati u čašu bijeloga vine te pritom izgovarati ove riječi: “Toplo sjeme, ljubav teče jako, toplo srce, nikad se ne rastajemo.“ Popijete to s ljubavnikom i vaša je ljubav sigurna.

Ima još jedan koji je moderniji i za koji kazao dr. Anders Sandberg, diplomirani neuroznanstvenik. Vjeruje da bi se ljubavni napitak mogao napraviti od koktela oksitocina, vazopresina i CHR-a, tj. kortikotropinog-oslobađajućeg hormona. Doduše, ne znaju kako bi mogao funkcionirati. „Dobar ljubavni lijek morao bi  pogoditi pravi dio mozga stimulirajući te sustave“ – objasnio je dr. Anders Sandberg. Također smatra da bi bilo loše da se prodaje zato što bi se ljubavni napitak mogao koristi kao droga za silovanje, no vjeruje da bi ojačao veze. 

STARA PRAZNOVJERJA 

„Ako djevojka na Valentinovo vidi crvendaća, udat će se za mornara“. 

„Ako pored nje preleti vrabac, udat će se za siromaha s kojim će biti jako sretna, a ako ugleda češljugara, udat će se za bogataša.“ 

Jeste li znali da je bubamara isto simbol Valentinova? 

„Kad ti bubamara sleti na ruku, to donosi sreću. S one strane na koju bubamara odleti, stići će ti ljubljeni.“ 

                                          Nika Trifunović, 8.b

A srce boli...

Jeste li ikada čuli za smrt od ljubavi? E, pa nažalost moguće je umrijeti od ljubavi. To jest, ne umire se od ljubavi, nego od sindroma slomljenog srca izazvanog ljubavlju. Slomljeno srce često se rabi kao izraz za duševnu bol i patnju kod osobe koja je preživjela tešku životnu situaciju ili događaj. Može to biti gubitak voljene osobe, kućnog ljubimca, rastava, prekid veze... Iako mnogi ljudi kažu kako slomljeno srce nije nešto što može toliko utjecati na osobu, ipak su u krivu. Slomljeno srce, ili kako to znanstvenici zovu Takotsubo kardiomiopatija (TTS), nije šala jer ono stvarno može narušiti naše fizičko i psihičko zdravlje.  TTS je dobio naziv po japanskom pojmu tako tsubo koji označava zamku za hobotnicu, a oblikom podsjeća na zahvaćeno srce. Što se zapravo događa u našem tijelu tijekom TTS-a? Odvija se širenje lijeve klijetke našeg srca. Posljedica toga je nedovoljno pumpanje krvi kroz tijelo. Uzrok tome može biti upravo bilo koji stresni događaj. Čak uzrok može biti i neki pozitivan događaj koji bi uzbudi osobu. Oko 90% oboljelih su žene i najčešće starije su od 50 godina. Simptomi TTS-a su bol u prsima i rani znakovi popuštanja srca. Zato se često zna zamijeniti sa srčanim udarom. Neki ljudi čak mogu umrijeti  od TTS-a, to jest kardiogenog šoka!!!Kako bismo spriječili taj sindrom, pacijenta treba hitno hospitalizirati. Brzina oporavka ovisi o psihičkom stanju pacijenta pa se u neki slučajevima koriste i antidepresivi.

Kako možemo znati imamo li mi slomljeno srce?                                                                                       1. Gubimo apetit i stalno nam je mučno – tijelo nam se ponaša drugačije i krv koja bi trebala poticati proces probave u želucu, sada se pumpa u mišiće jer nam tijelo ima osjećaj da se mora boriti za opstanak.   

        2. Nesanica – u tijelu nam se dogodio rast stres hormona kortizola, a kada ga u tijelu ima puno, sprječava osobu da spava.                                                                                                      

3. Imamo osjećaj da nas tijelo i srce stvarno boli – kada smo emocionalno razoreni, aktivira se dio mozga koji se aktivira kada se fizički ozlijedimo.                                                

4. Izbijaju nam prištići, crvenilo i iritacije na koži – u tijelu nam se podiže razina adrenalina, cijelo tijelo nam se uzbudi i dolazi do reakcije kože.

Laura Špehar, 8.a