Komentar sedmaša na klimatske promjene koje su sve očitije, a uzrokuje ih globalno zatopljenje.
Danas je 23. siječnja. Vjerojatno se svi vi pitate gdje je snijeg, zimska pojava koju novije generacije ne bi ni prepoznale. U zadnje vrijeme su posvuda takve vremenske prilike zbog klimatskih promjena, jednog od najvećih problema na svijetu. Zbog njih Zemljom vladaju sve ekstremnije vremenske prilike i dolazi do povećanja prosječne godišnje temperature zraka, tzv. globalnog zatopljenja. Zbog toga sada ne uživamo u snježnim radostima, nego imamo kišno vrijeme slično jeseni. To smo prouzročili mi, ljudi, i tek sada, kada vidimo posljedice, odlučili smo to popraviti.
Desetljećima, goleme svjetske industrije iz tvornica, ali i automobili ispuštaju plinove kao što su ugljikov dioksid i dušik. Ti plinovi su stvorili sloj koji zadržava Sunčevu toplinu koja je ušla u atmosferu. Koncentracija tih plinova u atmosferi povećava se iz dana u dan pa taj sloj sve više sprječava izlazak topline, a kao posljedica toga jest povećanje temperature zraka. Ali mi, iako znamo da radimo štetu, otvaramo još više tvornica koje zatim ispuštaju još više štetnih plinova pri radu. Veliku manjinu ljudi čine oni koji se brinu o posljedicama globalnoga zatopljenja.
Radimo štetu sami sebi jer zbog štetnih plinova tvornica i automobila, ljeta su ekstremno vruća, a zime nikad toplije. Zadnjih desetljeća samo nižemo sve toplije i toplije temperature zimi, od oko 0.5°C povećanja po desetljeću. Prema Climate Centralu,u posljednjih pola stoljeća zime u SAD-u zagrijale su se u prosjeku za 3 stupnja, dok su se neke sjeverne države zagrijale za čak 5 stupnjeva(www.climatecentral.org). Također, zbog globalnog zatopljenja 2020. godine u Dolini smrti u Kaliforniji, temperatura zraka dosegnula je vrijednost od 54,4 °C, što je najviša temperatura na svijetu u posljednjih 80 godina.
I to nije sve! Vjerojatno i sami znate da se zbog povećanja svjetske temperature otapaju mnogi ledenjaci na Antarktici, Grenlandu i na visokim planinama. Otapanje leda zatim prouzrokuje i podizanje razine mora koje može potopiti neke gradove na njegovim obalama. Tako je jedno od najugroženijih mjesta talijanski grad Venecija koji bi mogao cijeli završiti pod vodom ako se ljudi ne uozbilje.I dijelovi hrvatskih gradova kao što su Rijeka, Zadar, Split i Dubrovnik također bi mogli biti potopljeni.
O ovome problemu treba razmišljati cijeli svijet i pokušati ga barem djelomice popraviti jer se globalno zatopljenje ipak u potpunosti ne može zaustaviti. Bitno je da se svi ljudi uključe u to, a ne samo pojedinci. Ako ste mogli čuti, u zadnje vrijeme su ljudi uspjeli zajedničkim snagama smanjiti rupe u ozonskom omotaču i tako popraviti štetu koju su napravili. Ako budemo tako surađivali, uspjet ćemo smanjiti i klimatske promjene. Važno je samo da se današnje generacije nauči da se naš planet treba čuvati, a ne uništavati. Jer to je najmanje od nas što možemo učiniti za Zemlju koja nam je pružila utočište za ugodan život.
Dijagram 1 – Povećanje prosječne temperature u svijetu
Izvor: https://meteo.hr/objave_najave_natjecaji.php?section=onn¶m=objave&el=priopcenja&daj=pr21042021
Dijagram 2 – Povećanje razine mora u svijetu
Izvor:
Toma Č., 7. a
Kommentare